Biohemijski nalazi 1. dio
GLUKOZA
 
Glukoza je jednostavni šećer, monosaharid, te je jedan od najvažnijih ugljikohidrata. Glukoza je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi, međutim samo kao izomer koji se zove dekstroza ili grožđani šećer. Može se naći u krvi svih sisavaca te u medu i grožđu. Molekule složenijih ugljikohidrata kao što su škrob i celuloza nastaju od velikog broja molekula glukoze.
 
Ugljikohidrati su spojevi ugljika, kisika i vodika u kojima je odnos između vodika i kisika kao u vodi (H:O = 2:1).
 
Dijelimo ih na jednostavne šećere ili monosaharide (npr. glukoza, galaktoza, fruktoza) i složene šećere-oligosaharide ili polisaharide (npr. glikogen, škrob). Većinom su biljnog porijekla, a za organizam čovjeka predstavljaju glavni izvor energije.
 
Energija dobijena iz ugljikohidrata koristi se u organizmu za rast stanica, odvijanje drugih metaboličkih procesa i biosintezu novih tvari. Glukoza je potrebna za mišićni rad, za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga i najznačajniji je izvor energije. Glukoza ulazi u krv iz probavnih organa, razgradnjom hrane uz pomoć jetre, koja osnovne sastojke hrane (masti, bjelančevine, šećere) pretvara u one organizmu potrebne i uz pomoć inzulina (koji pomaže savladati otpor površine ćelije) ulazi u ćelije, gdje uz pomoć enzima cijepaju glukozu i pretvaraju ju u organizmu potrebu energiju.
 
Inzulin se stvara u gušterači, žlijezdi smještenoj iza želuca, uz dvanaesnik. Podražaj za izlučivanje inzulina je povećana nivoa glukoze u krvi.
 
Ako nema dovoljno inzulina, koji savladava otpor površine stanica za ulazak glukoze iz krvi, nastaje šećerna bolest. Nivo glukoze u krvi kod svakog pojedinca, ovisi o tjelesnoj aktivnosti i o vremenu proteklom od konzumiranja jela. Ove vrijednosti su dodatno povećane kod brojnih patoloških stanja kod kojih nivo glukoze u krvi može biti povišena (hiperglikemija) ili smanjena (hipoglikemija).
 
Glukoza je potrebna za mišićni rad i za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga, pa je tako i najznačajniji izvor energije.
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: 4,4 – 6,4 mmol/L
 
Povišeno:
U koliko beta stanice gušterače ne mogu stvoriti dovoljno inzulina (ne mogu savladati otpor površine stanica), u tom slučaju glukoza ne može ući u stanice i biti iskorištena već se nakuplja u krvi, gdje i mjerimo povišenje njenog nivoa. Povećane vrijednosti glukoze ukazuju na poremećaj metabolizma ugljikohidrata. Ponekad liječnik preporučuje praćenje nivoa tokom dana (profil glukoze). Tada se preporučuje dodatno provjeriti nivo HbA1c.
 
Sniženo:
Pad glukoze u krvi se manifestuje kao hipoglikemija i karakteriše je mišićna slabost, nedostatak koordinacije i konfuznost. Daljnji pad ispod kritičnog nivoa glukoze u krvi (približno 2,5 mmol/L) dovodi do hipoglikemijske kome.
 

 UREA

Urea je glavni metabolički produkt dušikovih tvari u našem organizmu. Urea nastaje iz amonijaka i CO2 u Krebs-Henseleitovom ciklusu u jetri. Njeno stvaranje stoga ovisi o dnevnom unosu proteina te endogenom metabolizmu proteina. Urea se većinom izlučuje putem bubrega, te se 40 – 60% vraća ponovo natrag.

Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: 2,8 – 8,3 mmol/L
 
Povišeno:
Povećane vrijednosti uree u krvi mogu se naći u akutnoj i hroničnoj bolesti bubrega, opstrukciji mokraćnog sistema, zatim manje značajno kod dekompenzacije srca, gastrointestinalnog krvarenja, Addisonove bolesti.
 
Sniženo:
Snižen nivo uree ukazuje na tešku bolest jetre, celijakiju, nefrotski sindrom.
 

KREATININ

Kreatinin potiče iz kreatina i nalazi se u tjelesnim tekućinama. Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima. Po strukturi kreatin je metilguanidooctena kiselina. Kreatin čini 98% ukupne mišićne mase a igra bitnu ulogu u mišićnoj kontrakciji. Stoga je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi. Izlučuje se u obliku anhidrida, tj. kao kreatinin.
Stoga je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi. Izlučuje se putem bubrega. Metabolit koji može ukazati na poremećaj u funkciji bubrega.
 
Metabolizam kreatina i kreatinina se odvija u bubrezima, mišićima, jetri i gušterači. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici i liječenju bubrežnih oboljenja, a pokazalo se korisnom i kod procjene glomerularne funkcije bubrega kao i u praćenju dijalize. Nivo kreatinina u serumu nije osjetljiva na rana bubrežna oštećenja te reaguje sporije od ureje u krvi na hemodijalizu u postupku liječenja bubrežnog zatajenja.
 
Kreatinin u serumu varira ovisno o dobi bolesnika, tjelesnoj težini i spolu. Ponekad je nizak kod osoba malene mišićne mase, kaheksije, amputiranih i starijih osoba. Nivo kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije.
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci: 79 – 125 µmol/L
Žene: 63 – 107 µmol/L
 
Povišeno:
Povećane vrijednosti nalazimo kod akutne i hronične bolesti bubrega, opstrukcije mokraćnog sistema, zatim manje značajno u akromegaliji i gigantizmu.
 
Sniženo:
Snižen nivo kreatinina u krvi može se naći u mišićnoj distrofiji, kod gubitka mišićne mase, oslabljenja organizma zbog starosti ili u trudnoći
 

URATI - MOKRAĆNA KISELINA

Mokraćna kiselina je konačni produkt metabolizma egzogenih i endogenih purina. Čovjek izlučuje mokraćnu kiselinu kao konačni metabolički produkt purina. Mokraćna kiselina izlučuje se iz cirkulacije najvećim dijelom u mokraći (oko 75%), oko 25% izlučuje se u crijevo, gdje je razgrađuju crijevne bakterije.

Referentne vrijednosti:
Muškarci: 182 – 403 µmol/L
Žene:134 – 337 µmol/L
 
Povišeno:
Najpoznatije povećanje nivoa u krvi je giht (uloge). Giht (ulozi, podagra) jest specifični oblik hroničnog artritisa koji je izazvan poremećajem metabolizma mokraćne kiseline. To je bolest koja napada starije, genetski predisponirane osobe, a poznata je oduvijek.
 
Rjeđe se javlja kod povećanog unosa purina hranom, bubrežne insuficijencije, akutne i hronične bolesti bubrega, leukemije, limfoma, policitemije, psorijaze, posta, gladovanja i hemoterapije.
 
Sniženo:
Snižene vrijednosti mokraćne kiseline u krvi mogu nastati kao posljedica smanjene proizvodnje mokraćne kiseline kao što se javlja kod nasljedne ksantinurije, nasljednog nedostatka enzima purin-nukleozid-fosforilaze te terapije alopurinolom.
 

BILIRUBIN - UKUPNI

Bilirubin je žučni pigment, nastao razgradnjom eritrocitnog hema, ali i drugih hem pigmenata (npr. cytochroma). Nekonjugirani ili indirektni bilirubin ( u vodi netopivi bilirubin-I ) normalno cirkulira krvlju vezan za abumine. Takvog ga jetrene ćelije preuzimaju i konjugiraju u bilirubin-II ili direktni (bilirubin diglucuronide) u vodi topivi pigment i izlučuje se sa žuči.

Oko 80 % bilirubina nastaje razgradnjom hemoglobina iz eritrocita (nakon 120 dana života eritrocita u krvi) u retikuloendotelnom sistemu (RES). Preostalih 20 % dnevno stvorenog bilirubina nastaje iz prethodnika eritrocita u koštanoj srži (neefikasna eritrocitopoeza) i drugih hem proteina (mioglobin, citokromi, katalaza).
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: 3 -20 µmol/L
 
Povišeno:
Povišene vrijednosti ukupnog bilirubina mogu se naći u virusnom hepatitisu, cirozi, infekcioznoj mononukleozi, bilijarnoj opstrukciji, hiperbilirubinemiji u novorođenčadi. Također, povišene vrijednosti nekonjugiranog bilirubina mogu se naći i u nasljednim hiperbilirubinemijama - Crigler-Najar-ovom i Gilbert-ovom sindromu, od kojih je Gilbert-ov puno češći i blaži.
 
Sniženo:
Nije klinički značajno
 

BILIRUBIN - DIREKTNI

Žučna boja Konjugirani ili direktni bilirubin stvara se nakon konjugacije bilirubina s glukuronskom kiselinom u jetri uz enzim bilirubin-UDP-glukuronil transferazu i izlučuje se putem žuči.

Najveće značenje određivanje ima kod jetrenih i žučnih oboljenja. Određivanje i mjerenje se izvodi spektro fotometrijski.

Referentne vrijednosti:
1,0 do 5,0 mikro mol/L
 
Povišeno:
Intra hepatičke i ekstra hepatičke opstrukcije bilijarnog trakta, hepatocelularnom oštećenju, kolestazi u primarnoj hiperbilirubinemiji (Dubin-Johnsonov sindrom).
 

AST

Aspartat aminotransferaza (Transaminaze) - Najčešće se naziva jetrenim enzimom. Najviše je prisutna u srcu, jetri, skeletnim mišićima i pankreasu, a u manjoj mjeri u slezeni, plućima i eritrocitima.
Najveće značenje određivanje ima kod jetrenih oboljenja.
Mjerenje razina AST u krvi indicirano je u dijagnozi, razlikovanju i praćenju bolesti jetre i žuči, infarktu miokarda i oštećenju skeletnih mišića.
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: 8 – 38 U/L
 
Povišeno:
Kod hepatitisa (upale jetre), nekroze jetrenih stanica, kolestatske i opstruktivne žutice, hroničnog hepatitisa, a visoku vrijednost mogu uzrokovati i hepatotoksični lijekovi, alkoholni hepatitis (u alkoholnom hepatitisu AST>ALT, a u akutnom i hroničnom virusnom hepatitisu ALT>AST ); nekroza, upala ili trauma srčanog ili skeletnih mišića, akutni infarkt miokarda ( AST>ALT ).
 
Sniženo:
Nije klinički značajno, rijetko u nedostatku vitamina B6.
 

ALT - Alanin aminotransferaza

ALT je enzim kojega se često naziva i jetrenim. Najviša aktivnost enzima ALT prisutna je u jetri, približno 10 puta veća nego u bubrezima, srcu i skeletnim mišićima, a u manjoj mjeri u pankreasu, slezeni i plućima. Alanin-aminotransferaza (ALT) je enzim koji pripada grupi aminotransferaza, enzima koji sudjeluje u metabolizmu aminokiselina. Povećane vrijednosti ALT u serumu uglavnom se smatra indikatorom oboljenja parenhima jetre.

Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: 10 – 48 U/L
 
Povišeno:
Znatno povećane vrijednosti ALT povezuje se s akutnim virusnim hepatitisom te drugim oblicima poremećaja jetre, prije razvitka vidljivih kliničkih simptoma poput žutice, zatim kod mononukleoze, ciroze te akutne nekroze jetre uslijed unosa otrova, uključujući paracetamol i ugljični tetraklorid.
Nivoi koji su  i 15 puta veće od gornje granice uvijek ukazuju na akutnu nekrozu virusnog ili toksičnog porijekla.
 
Sniženo:
Nije klinički značajno, rijetko u nedostatku vitamina B6, pomanjkanja piridoksal fosfata.
 

GGT

Gama-glutamil transferaza; gama-GT GGT je enzim koji katalizira prenos hidrolizom oslobođenog ostatka glutaminske kiseline na neku aminokiselinu ili peptid. U organizmu se javlja pretežno vezan na stanične membrane. Najviše ga ima u četkastom obrubu epitelnih ćelija proksimalnih tubula bubrega, prostati, gušterači, jetri, epitelu tankog crijeva i mozgu. Porast katalitičke koncentracije GGT je najosjetljiviji pokazatelj oštećenja jetre, a naročito je izražen ako su oštećenja uzrokovana alkoholom. Dobar je pokazatelj u diferencijalnoj dijagnostici hepatocelularne i opstruktivne žutice.

Referentne vrijednosti:
Muškarci: 11 – 55 U/L
Žene: 9 – 35 U/L
 
Povišeno:
Porast vrijednosti GGT je znak oštećenja jetre. Jako se povećava u slučajevima intrahepatične i posthepatične bilijarne opstrukcije. GGT je povećan kod bolesnika s infektivnim hepatitisom, masnom infiltracijom jetre, kod akutnog i hroničnog pankreatitisa.
Budući da se povišen GGT nalazi kod bolesnika s alkoholnom cirozom jetre, te kod ljudi koji su teški alkoholičari, GGT je značajan u otkrivanju alkoholizma, alkoholnih jetrenih oštećenja te praćenju alkoholne apstinencije.
 
Sniženo:
Nije klinički značajno
 

ALKALNA FOSFATAZA (ALP)

Alkalna fosfataza (ALP) Alkalne fosfataze su grupno-specifični enzimi koji kataliziraju hidrolizu monoestera fosfatne kiseline i alkohola. Optimalni pH za djelovanje enzima je između 9.8 i 10.5, a ovisi o vrsti supstrata i vrsti pufera.
Enzim je prisutan najviše u epitelu tankog crijeva, bubrežnim tubulima, kostima, jetri, placenti i leukocitima. ALP u serumu zdravih odraslih osoba uglavnom potiče iz jetre, a u serumu djece i iz kostiju. U raznim bolestima koje zahvaćaju navedene organe dolazi do porasta katalitičke koncentracije ALP u serumu.
Pokazuje najjaču aktivnost u alkalnom području, stoga se i naziva alkalna fosfataza. Mjerenje aktivnosti alkalne fosfataze može služiti kao indeks bolesti jetre i žući, te kod bolesti kostiju u korelaciji s ostalim kliničkim pokazateljima i kao tumorski biljeg u nekim slučajevima. Vrijednosti alkalne fosfataze povećavaju se kod opstrukcije u bilijarnom traktu. Najveće značenje određivanje ima kod jetrenih i žučnih oboljenja.
 
Referentne vrijednosti:
Muškarci: 60 – 142 U/L
Žene: 50 – 153 U/L
 
Povišeno:
Kod hepatobilijarne opstrukcije, hepatitisa, hepatocelularnog karcinoma, zarastanja lomova kostiju, u primarnom i sekundarnom hiperparatiroidizmu, osteomalaciji, nedostatku vitamina D, metastatskim karcinomima kostiju, infekcioznoj mononukleozi.
 
Sniženo:
Snižen nivo enzima ALP može se pronaći kod bolesnika na dijalizi te kod malnutricije, hipotiroidizma, taloženju radioaktivnih materijala u kostima, nedostatku vitamina B12, cinka i magnezija u prehrani.
 

AMILAZA

Amilaza je enzim koji razgrađuje škrob i glikogen. Sintetizira se u gušterači, slinovnicama i jetri. a- Amilaza alfa-1,4-glukan: 4-glukanhidrolaza a-Amilaza je enzim male molekularne mase (45000 do 50000). Po mjestu djelovanja ona je enzim probavnih sokova. Dijagnostički značaj određivanja je u akutnoj upali gušterače i žlijezda slinovnica (zaušnjaci,mumphs).

Referentne vrijednosti:
Muškarci i žene: Serum 23 – 91 U/L Mokraća: < 400U/L
 
Povišeno:
Kod akutnog pankreatitisa, amilaza raste 5-6 sati nakon vidljivih simptoma i ostaje povišena 2-5 dana. Vrijednosti amilaze u mokraći proporcionalne su onima u serumu. Isti je i dijagnostički značaj.
 
Sniženo:
Snižene vrijednosti amilaze mogu se naći kod uznapredovale cistične fibroze, ozbiljnog oštećenja jetre i pankreatektomije.
 

LIPAZA

Lipaza je enzim koje izlučuje gušterača. Lipaza pospješuju razgradnju masti na glicerol i masne kiseline.
Lipoptotein – lipaza u masnom tkivu kontrolira uskladištenje triglicerida.
Lipoptotein – lipazu indirektno aktivira inzulin, a inhibira adrenalin.
Lipidi se tijelom prenose pomoću složenih struktura koje se nazivaju lipoproteini. Opisano je bar pet glavnih apolipoproteina koji su označeni slovima od A do E . Od lipida prisutnih u krvnoj plazmi najvažniji su: masne kiseline, trigliceridi, holesterol, fosfolipidi i steroidni hormoni. Poremećaji metabolizma lipida se procjenjuju na osnovi koncentracija holesterola i triglicerida u plazmi, te podataka dobijenih elektroforezom lipoproteina. Visoki rizik učestalosti ateroskleroze su bolesti uzrokovane poremećajem metabolizma lipida.
 

 

Preuzeto sa :  www.poliklinika-stela.hr 

<span style="color: #000080

 


Pregled pojmova


Prijavite se Facebook stranicu Udruženja
POSTANI ČLAN UDRUŽENJA
 
     
 
Novosti    O nama    Hepatitis    Jetra    Savjeti    Pregled pojmova    Sponzori