![]() |
Anatomija i topografija jetre |
|
||
Klinički veličina jetre može se mjeriti veličinom desnog i lijevog režnja-ultrazvuk je suverena metoda za određivanje veličine jetre, ali i promjena u njoj. Perkusijom, u medioklavikularnoj liniji i palpacijom pod desnim rebarnim lukom određuje se gornja i donja granica jetre (gornja granica je na VI rebru, a donja granica ne treba da pređe rebarni luk u medioklavikularnoj liniji). Dijametar jetre u sagitalnom smjeru iznosi 10-11 cm. Jetra se palpira pod desnim rebarnim lukom ako je spuštena-tada je i gornja granica na VII rebru, ali ako je uvećana-u slučaju hepatomegalije, ona je gore i na IV rebru, a prelazi rebarni luk za cijelu šaku i više (ispunjava desni hipohondrijum, epigastrijum, pa čak i lijevi hipohondrijum-pa se može sumnjati i na uvećanje slezene). Desni lobus jetre je oko šest puta veći od lijevog u odraslih osoba. Oba lobusa su jasno podijeljena sa ligamentum Falciforme hepatis. Na donjoj strani jetre (facies inferior), nalazi se treći lobus jetre, koji je mnogo manji-lobus quadratus (smješten između žučne kesice i lig. teresa), a na zadnjoj strani (facies posterior), uz donju šuplju venu-lobus caudatus, koji svoju vensku krv drenira direktno u venu cavu inferior, a ne kroz ostale hepatičke vene. Krvotok jetre Jetra ima dva aferentna krvna sistema (portnu venu i hepatičku arteriju) I jedan eferentni krvotok (hepatičke vene). Portna vena (v. Portae) nastaje iz tri glavna venska krvna suda-slezinske, donje i gornje mezentrijske vene-i na taj način prikuplja krv iz slezine, želuca, tankog i debelog creva, žučne kesice i pankreasa i dovodi je u jetru. U glavno stablo portne vene ulijevaju se direktno pilorusna, cistička i koronarne gastrične vene. Otuda u cirozi jetre, koja je najčešći uzrok portne hipertenzije zbog zastoja u jetri i povećanog pritiska krvi na zidove vena (tako da se stvaraju kolaterale-sindrom venskih varikoziteta). U hilusu jetre, ad portam hepatis, portna vena se grana najčešće u desnu i lijevu granu.Ogranci vene porte u parenhimu jetre imaju dalji segmentni raspored, što ima i veliki klinički značaj. Krv koja dolazi preko vene porte u jetru donosi resorbovane nutritivne ali i toksičke materijale iz cijelog crevnog područja, a zahvaljujući posebnoj mikrocirkulaciji u jetri omogućuje se direktan dodir sa hepatocitima i sa Kupfferovim ćelijama. Hepatička arterija (a. hepatica) predstavlja nutritivni sistem svih tkiva jetre, donoseći u jetru arterijsku krv, zasićenu kiseonikom. U hilusu jetre, a. Hepatica, kao i portna vena dijeli se u dvije grane-za desni i lijevi režanj jetre. Hepatičke vene (vv. hepaticae) predstavljaju eferentni drenažni sistem, koji počinje sa centralnim venama u svakom lobusu i prazni se u donju šuplju venu na zadnjoj površini jetre. Cirkulacija kroz parenhim jetre, tj. mikrocirkulacija jetre obavlja se kroz fino grananje dovodnog krvnog sistema u sinusoide, arteriole i kapilare i kroz odvod krvi iz sinusoida direktno u centralne, zatim sublobulske i druge veće hepatičke vene iz jetre. |
![]() |
|||
![]() |
||||
![]() |
|
![]() |